Tata

Foto: Andrew Blight/Flickr.com

Očevi kroz istoriju ravnopravniji u 19. veku nego danas?

Šta znači biti otac? Kako su očevi postupali prema deci u poslednjih 150 godina i kako se razvijao njihov sopstveni stav i stav društva prema očinstvu?

Jergen Lorencen je profesor rodnih studija i, kako sam kaže, jedini naučnik koji se bavi muškim studijama u Norveškoj, a možda i u Evropi.

I kod nas, u organizaciji Skandinavskog kutka, Lorencen je održao predavanje pod nazivom „Očevi kroz istoriju“. Ovo predavanje sadrži mnoga mala i velika iznenađenja i potvrde postojećih stavova o ulozi oca u porodici. Ono pruža dobru osnovu za razumevanje toga zašto su očevi danas takvi kakvi su i kako se uloga oca u porodici menjala kroz vekove.

Lorencen iznosi pretpostavku da su muškarci i žene u 19. veku u mnogim oblastima bili ravnopravniji,nego u 20. i dalje objašnjava kako tokom 20. veka dolazi do promene i otac se gotovo u potpunosti uklanja iz domaćinstva.

U svom predavanju on će objasniti zašto je kritičan prema idealizaciji 1pedesetih godina kao vremena stabilnosti i harmonije, zašto su mladići koji su odrastali sedamdesetih i osamdesetih godina emotivno distancirani, kao i u čemu je sličnost između očeva 19. veka i feministkinja iz sedamdesetih. On će takođe govoriti i op razvoju uloge oca u savremenom društvu, kao i o problematici modernih porodičnih rešenja, poput porodiljskog odsustva za muškarce.

Jergen Lorencen je profesor rodnih studija, predsednik Fondacije Heda (Hedda Foundation), kao i producent u kući Integral film AS. Lorencen je učestvovao u mnogim projektima u svojim stručnim oblastima. Priznat je kao jedan od najvažnijih naučnika koji se bave istaživanjem muškaraca i muževnosti na svetu. Mnogo je pisao o muškarcima i muževnosti za različite medije u Norveškoj i inostranstvu i, između ostalog, objavio sledeće knjige: Muževnost: pogled na muškarce u književnosti i filmu (2004.), Muškarci u nordijskim zemljama (2008.) i Istorija očeva u Norveškoj (2012.). Takođe je producirao nekoliko dokumentarnih filmova.

Odluke koje bi budući očevi najradije izbegli

Koje odluke očevi žele da izbegnu po svaku cenu?

Zajedničko odlučivanje je važan deo roditeljstva, međutim ipak u nekim odlukama je bolje da mame budu glavne, a u nekima tate.

Budući očevi moraju mnogo važnih odluka da donesu tokom priprema za dolazak novog člana porodice. Mnogi prave liste potrebnih stvari koje im pomažu da se što bolje pripreme, ali jednostavno je nemoguće biti spreman na svaku situaciju i setiti se svega što je potrebno...

Tokom iščekivanja prinove očevi brinu o mnogo stvari, u kojima više ili manje uživaju, ali neke odluke pokušavaju po svaku cenu da izbegnu.

Izdvojili smo nekoliko najčešćih:

Odabir doktora ili bolnice – oni smatraju da oni nisu ti koji treba da se osećaju prijatno tokom pregleda, ispitivanja, porođaja, pa zašto bi onda ženi uopšte bilo važno šta oni misle?! Oni naravno žele sve najbolje, ali ne žele da budu odgovorni za donošenje ove odluke.

Dekorisanje sobe za bebu – svaki otac naravno želi da njegova beba ima lepu sobu, ali jedino o čemu zaista brine i šta mu je važno kada je reč o dekorisanju sobe je koliko sve to košta, kao i koliko će vremena biti potrebno da se sve namesti, okreči i slično.

Prirodan porođaj, epidural, carski rez... - Svaki otac potajno misli kako on ima važnu ulogu kada dođe trenutak za odlazak u porodilište. Međutim, koliko-toliko su svesni su činjenice kroz šta žena treba da prođe da bi na svet donela njihovog naslednika ili naslednicu, ali smatraju da ipak oni nisu dovoljno upućeni da mogu da pomognu mami da odluči na koji način će se poroditi.

Učesnik u magičnom trenutku rađanja – zaista su retki muškarci koji insistiraju, žele i oduševljeni su idejom da budu prisutni u porođajnoj sali tokom porođaja. Većina je ipak svesna činjenice da jednostavno to ne mogu da podnesu!

Foto: huffingtonpost.com

Tate i dojenje

Očevi često mogu osećati nešto ili sve od ovoga:

• brinuti da će teže uspostaviti i razviti vezu s detetom;
• osetiti se neadekvatnim, misleći da se ništa što oni učine za svoje dete ne može uporediti sa majčinim grudima;
• mogu se ljutiti na bebu koja je došla između njih i mame;
• verovati da stoga što žene mogu dojiti, one imaju znanje i veštine koje ih čine prirodno boljim roditeljima.

Strategije za učestvovanje tata u hranjenju:

• dete mogu hraniti kašičicom, a kasnije i bočicom s majčinim mlekom;
• provoditi dosta vremena sa detetom u aktivnostima koje uključuju kontakt koža - koža. Menjati pelene, maziti se, uspavljivati i kupati dete;
• biti nezamenjiva podrška. Dojenje nije lak posao. Pedijatri danas misle da bi žena trebala pokušati dojiti najmanje godinu dana. Istraživanja su pokazala da što je partner veća podrška, žene duže doje i sigurnije su u svoje mogućnosti.

Očevi takođe često žele probati majčino mleko pa im ispunite i tu želju.

Kako biti dobar tata?

Kako biti dobar tata?

Želite ono najbolje za svoje dete. Želite mu pružiti sve i više nego što ste sami imali.

To je divno, ali kako uspeti?

Postali ste tata. Vaš svet okreće se oko nove bebe, a vi ste zbunjeni. Možda vam se uloga oca ne čini previše važna. Možda se čak osećate izgurani iz života majke svojeg deteta. No uloga oca u životu deteta važna je upravo toliko koliko i uloga majke. Biološki, majka je prva osoba koja detetu treba. Majka mu omogućuje opstanak dajući mu hranu i sebe (dete i majka bili su usko povezani devet meseci i tu vezu je teško nadokanditi). No kako dete raste, potreba za ocem postaje sve veća i otac ima sve važniju i ključniju ulogu.

Pitate se kako tu ulogu odigrati najbolje što možete. Dobar tata je pažljiv prema svim članovima porodice, nežan je prema majci svoje dece, ne sukobljava se s pred decom te se slažu pri načinu odgoja dece. Tata, kao i mama mora biti čvrsta i jaka osoba koja će bliskima pružiti oslonac i podršku. Takvi morate biti i naspram dece. Uvek prisutni, redovno spremni na igru i razgovor, strpljivi i dosledni. Tata mora biti strog, ali uvek pravedan - deca ga se ne smeju bojati već ga moraju poštovati.

Mora voleti bezuslovno i to mora znati pokazati. Takođe mora biti pozitivan, znati pohvaliti, nikad ne vređati. Kakav će otac uzor biti svojoj deci, takva će deca i postati, uverena kako je to pravi put. Budete li sve to pružali svojoj deci, steći ćete njihovo poverenje i poštovanje. Deca vrlo brzo nauče razlikovati dobro od lošeg i nećete se ni snaći, a ona će vas “pročitati”. Budete li im dobar uzor nastojaće se poistovetiti s vama, a kad čujete: “Kad odrastem, želim biti kao tata!” neće biti kraja vašoj sreći. Dobar tata sluša svoju decu srcem, a ne razumom. U pravom trenutku zna reći: “Ponosim se tobom!”, a kada deca znaju da se na vas mogu osloniti, svaka će se kriza lako prebroditi.

Dobar tata zna reći “Volim te”, zna pružiti gomilu nežnosti. Dobar tata je temelj svakog mladog života. Uz dobrog tatu rastu deca koja znaju da su voljena!

Autor: Andrea Hribar Livada

Dobar Tata

Želite ono najbolje za svoje dete. Želite mu pružiti sve i više nego što ste sami imali.

To je divno, ali kako uspeti?

Postali ste tata. Vaš svet okreće se oko nove bebe, a vi ste zbunjeni. Možda vam se uloga oca ne čini previše važna. Možda se čak osećate izgurani iz života majke svojeg deteta. No uloga oca u životu deteta važna je upravo toliko koliko i uloga majke. Biološki, majka je prva osoba koja detetu treba. Majka mu omogućuje opstanak dajući mu hranu i sebe (dete i majka bili su usko povezani devet meseci i tu vezu je teško nadokanditi). No kako dete raste, potreba za ocem postaje sve veća i otac ima sve važniju i ključniju ulogu. Pitate se kako tu ulogu odigrati najbolje što možete.

obar tata je pažljiv prema svim članovima porodice, nežan je prema majci svoje dece, ne sukobljava se s pred decom te se slažu pri načinu odgoja dece. Tata, kao i mama mora biti čvrsta i jaka osoba koja će bliskima pružiti oslonac i podršku. Takvi morate biti i naspram dece. Uvek prisutni, redovno spremni na igru i razgovor, strpljivi i dosledni.

ata mora biti strog, ali uvek pravedan - deca ga se ne smeju bojati već ga moraju poštovati.

Mora voleti bezuslovno i to mora znati pokazati. Takođe mora biti pozitivan, znati pohvaliti, nikad ne vređati. Kakav će otac uzor biti svojoj deci, takva će deca i postati, uverena kako je to pravi put. Budete li sve to pružali svojoj deci, steći ćete njihovo poverenje i poštovanje. Deca vrlo brzo nauče razlikovati dobro od lošeg i nećete se ni snaći, a ona će vas “pročitati”.

udete li im dobar uzor nastojaće se poistovetiti s vama, a kad čujete: “Kad odrastem, želim biti kao tata!” neće biti kraja vašoj sreći. Dobar tata sluša svoju decu srcem, a ne razumom. U pravom trenutku zna reći: “Ponosim se tobom!”, a kada deca znaju da se na vas mogu osloniti, svaka će se kriza lako prebroditi. Dobar tata zna reći “Volim te”, zna pružiti gomilu nežnosti. Dobar tata je temelj svakog mladog života. Uz dobrog tatu rastu deca koja znaju da su voljena!

Saveti tatama za prve dane

Uzmite slobodne dane

Dogovorite se sa šefom da uzmete slobodne dane posle porođaja vaše supruge. Verujte, trebaće i vama i njoj. Nećete biti naspavani da bi mogli normalno da obavljate svoja posla a vaša pomoć će biti od velikog značaja u kući.

Ne smete da zaboravite da vaša žena jedva može da hoda, a ne da obavlja kućne poslove. Ukoliko se porodila carskim rezom moraćete čak i dodavati bebu da bi mogla da je podoji. Treba i da prijavite novog člana porodica, kao i da predate zahteve za novčani dodatak za novorođenče.

Počistite posle slavlja

Nemojte da suprugu dočeka nered i puna sudopera posle proslave sa prijateljima. Ili napravite žurku u restoranu ili kafiću, ili odvojite vreme da pospremite stan ili unajmite čistačicu. Vaša žena niti će imati snage, niti vremena da očisti kuću – potrudite se da i narednih nedelja pomažete svojoj supruzi što više možete oko čišćenja stana i kuvanja ručka.

Budite tačni

Nemojte da zakasnite u porodilište da supruga i beba moraju da vas čekaju, to će i mamu i bebu rastužiti pa će vam ceo život prebacivati kako mama tako i vaše dete!

Ponestite stvari potrebne za otpust mame i bebe

Nemojte zaboraviti da ponesete stvari za otpust mame i bebe. Ona je sigurno to već nedeljama unapred upakovala – ukoliko nije, nazovite je i pitajte koju obuću i odeću da joj ponesete. Ukoliko zaboravite da to uradite ona će biti besna i postiđena što mora da izađe u javnost u spavaćici! Samo zamislite kako biste se vi osećali na njenom mestu?

Sredite kola

Pre polaska u porodilište fiksirajte sedište za bebe i operite kola, očistite unutrašnjost automobila. Ukoliko nemate kola uzmite taksi, ali neka vas čeka na izlazu, nemojte dozvoliti da mama i beba čekaju dok vi panično okrećete brojeve taksi udruženja da bi dobili vozilo.

Objasnite rodbini da vam treba malo mira

Kada dođete kući pružite svojoj supruzi mir. Objasnite porodici i prijateljima da ne dolaze prvih dana u posetu (prvi dani mogu značiti i mesec, ali i više dana).

Trebali bi svako da poštuje želje novopečene mame – istina je da svi nestrpljivo čekaju da upoznaju novog člana porodice, ipak vaša žena je verovatno jako umorna i iscrpljena, ima grčeve u stomaku, bolove u međici ili na rani od carskog reza, zaokupljena brigama oko dojenja, nege bebe itd. Sada joj je najmanje potrebno da servira kafu i sok rođacima...

Obavestite sve

Pošto ste napravili hiljadu fotografija vaše bebe sad to pošaljite mailom svima koje poznajete - možda tako možete malo da ih zadovoljite, pošto im ne dajete da odmah prvog dana dotrče i grle vašu bebu. Ukoliko bake i deke nemaju računar, izradite fotografije i pošaljite poštom – verujte biće presrećni!

Obezbedite pomoć

Pre porođaja pričajte sa svojom suprugom kako ćete se organizovati dok se ona oporavlja od porođaja – to je najčešće 6 nedelja. Možete da tražite pomoć od vaše ili njene mame, možete da organizujete kućnu dostavu hrane – nemojte zaboraviti da njoj još uvek neće prijati teška, začinjena hrana.

Obratite pažnju na namirnice koje prelaze u mleko i mogu izazvati iritaciju, grčeve ili alergijske reakcije bebe. Možete da unajmite čistačicu. Možda ste pre porođaja mislili da vam pomoć neće trebati, verujte nećete stići sve, zato se organizujte!

Ograničite posete

Tih prvih dana, mlada mama je osetljiva na svašta: prljave cipele, ruke, dodirivanje bebe. Nemojte joj zameriti. Zamolite goste da ukoliko su pušači, izađu na balkon sa cigaretama, i da operu ruke pre nego što uzmu bebu. Najvažnije je da posete vremenski ograničite na maksimum sat vremena – mama treba da doji, da presvlači bebu, da masira dojke itd.

Pokažite razumevanje

Kao i na početku trudnoće, ona će opet često menjati raspoloženje – za sve to zaslužne su hormonalne promene. Budite sigurni da će to brzo proći i nemojte da joj zamerate za promenljivo ponašanje. Pokažite razumevanje za njeno stanje, iskažite svoju ljubav i pomozite joj oko dojenja i nege bebe.

Razmazite je

Kupite joj cveće i poklon – ali potrudite se barem za ovu priliku da pogodite šta bi se joj svidelo, ukoliko nemate adekvatnu ideju, zapitkujte je još pre porođaja. Kažite joj što više puta koliko je volite i koliko ste ponosni što je rodila vaše dete. I na kraju uživajte u prvim danima života vaše bebe. Oni su neprocenljivi i neponovljivi.