Prvih pet godina života odlučno za razvoj dečjeg mozga

Prvih pet godina života odlučno za razvoj dečjeg mozga

Sve što radite i govorite tokom prvih pet godina života vašeg deteta, ostavlja neizbrisiv trag i utiče na njegovo ponašanje kao odrasle osobe.

Na sve češća pitanja novopečenih roditelja "Kako vaspitati dete da izraste u srećnu i inteligentnu osobu?", molekularni biolog sa Univerziteta u Vašingtonu Džon Medina odlučno odgovara: "Ne nasedajte na reklame i ne bacajte novac na mnogobrojne didaktičke video-igrice čiji autori tvrde da će vašeg mališana za samo nekoliko meseci pretvoriti u čudo od deteta, u malog Ajnštajna.

Umesto toga trudite se da svoje dete što češće i što čvršće zagrlite i obaspete poljupcima.

Jer, kroz istoriju ljudskog roda deca su oduvek rasla u grupi (plemenu), posmatrala šta se događa oko njih i komunicirala sa svim članovima svoje zajednice“.

„Zato ni današnja deca ne treba da rastu pored elektronskih aparata sa kojima je moguća samo jednosmerna komunikacija. Dete treba socijalizovati, treba sa njim razgovarati, razmenjivati emocije i poglede na svet koji ga okružuje", poručuje mladim roditeljima američki naučnik u nedavno objavljenoj knjizi "Prirodno inteligentni, ili uputstvo za harmonočan razvoj mozga vašeg novorođenčeta".

Po njegovom mišljenju, tri najvažnija stuba na kojima treba da počiva obrazovanje svakog deteta, od njegovog rođenja do petog rođendana, su igre koje razvijaju njegovu maštu, verbalna komunikacija i pohvale za trud.

Sve što radite i govorite tokom prvih pet godina života vašeg deteta, ostavlja neizbrisiv trag i utiče na njegovo ponašanje kao odrasle osobe, objašnjava Džon Medina.

On ističe da period formiranja dečjeg mozga počinje neposredno posle začeća, kada se događa nešto nalik na biološki "veliki prasak". Od samo jedne nervne ćelije, u roku od svega nekoliko nedelja počinje proces stvaranja i do 8.000 nervnih ćelija u minuti. Već tada bebina čula počinju da registruju, pamte i prepoznaju majčin glas, muziku koju ona sluša, ukus hrane koju jede i miris parfema koji koristi. Zato, ukoliko želite da sebi olakšate život kada vaša beba malo poodraste, tokom trudnoće jedite što više svežeg voća i povrća.

Istina, moguće je i da će slušanje Mocartove muzike u trudnoći uticati na kasniju izgradnju muzičkog ukusa vašeg deteta, ali neće nimalo uticati na razvoj njegove inteligencije, kao što ni učenje stranih jezika preko di-vi-dija neće poboljšati detetovu sposobnost savladavanja govora.

Naime, sve nove reči ono prvo treba da čuje od realnih, živih osoba koje ga okružuju, a ne sa nekog nosača zvuka, objašnjava američki naučnik u svojoj knjizi i poziva se na upravo objavljene rezulate istraživanja obavljenog na Univerzitetu u Ročesteru. Rezultati su pokazali da šestomesečna beba lakše uči nove reči ako joj ih roditelj lagano skandira, odnosno ritmički izgovara, trudeći se da produži sve samoglasnike, a značenje te reči poveže sa nekim predmetom koji se u tom trenutku nalazi u istoj prostoriji.

Ali, zadatak svakog roditelja je da, pored novih reči i pojmova, svoje dete nauči i da prepozna različite emocije, naglašava Džon Medina. Jer, od svega što se događa u svetu vašeg deteta, emocije osoba koje ga okružuju ili one koje i samo povremeno oseća najviše ga zbunjuju, pa i plaše. Ono oseća potrebu da sazna kakva su to čudna osećanja.

Po mišljenju Džona Medine, najbolji način da pojačate intelektualni potencijal svoga deteta i pozitivno utičete na njegov razvoj jeste da ugasite televizor ili kompjuter i svakog dana odvojite nekoliko sati za opušteno druženje. Stavite pred njega komad papira i nekoliko drvenih ili voštanih bojica i podstičite ga da bude što kreativnije i maštovitije. Svim mladim roditeljima koji ga često pitaju koliko vremena jedan dvogodišnjak sme da provede ispred malog ekrana, on odlučno poručuje: "Ni minut!"

Saveti za buduće roditelje
• U trudnoći treba jesti što više povrća i voća jer u poslednjem tromesečju trudnoće bebina čula prepoznaju i pamte različite ukuse.
• Nivo stresa treba svesti na minimum jer hormoni stresa u organizmu trudnice sprečavaju razvoj neurona u mozgu njene bebe.
• Kada se obraćate svom novorođenčetu skandirajte reči koje izgovarate kako bi ih ono lakše zapamtilo.
• Dečja soba treba da bude što maštovitije uređena, zidovi obojeni jarkim bojama, a soba napunjena ormarićima, kutijama i igračkama različitih oblika i boja.
• Kada vaša beba napuni šest meseci, možete početi da joj čitate bajke naglas i učite je novim rečima.
• Učite dete dajući mu svoj primer.
• Opisujte mu svoja osećanja. To će mu pomoći da dešifruje i shvati tuđa osećanja.
• Kada pogreši, odmah ga kaznite da kaznu lakše poveže sa svojim lošim ponašanjem.
• Nova pravila ponašanja ne namećite kada ste ljuti na dete. Prvo se sasvim smirite, zatim ta pravila napišite na papir i okačite ga na vidno mesto u kući.
• Ukoliko ste se sa partnerom posvađali pred detetom, obavezno se pred njim i pomirite.

Kako se razvija dečji mozak
• Već u prvim nedeljama trudnoće u bebinom mozgu nastaje 500.000 novih neurona u minutu i 8.000 novih ćelija u sekundi.
• Do bebinog rođenja završen je razvoj 83 odsto njenog mozga.
• Ženski mozak prestaje da se razvija sa 20 godina, a muški sa 25.

Izvor: novosti.rs