Zašto je loše terati decu da pojedu sve sa tanjira?

Jeste li i vi kao mali morali pojesti svu hranu sa tanjira i tek ste tada smeli ustati od stola? Neki roditelji takvu praksu zadržavaju i danas, a ona je povezana sa porastom gojaznosti, smatraju stručnjaci.

Roditelji i dalje podstiču decu da pojedu celi serviran obrok, iako su današnje porcije puno veće nego što su to nekada bile. Kao rezultat toga, deca sve slabije mogu odrediti kada im je dosta.

Novo istraživanje uključilo je podatke od oko 2,200 adolescenata i 3,500 roditelja. Rezultati su pokazali kako su očevi bili skloniji potsticati decu da pojedu sve sa tanjira. Takođe, pritisak je bio veći na dečacima u tinejdžerskim godinama nego na devojčicama.

“Iznenadilo me ponašanje nekih roditelja, poput prisiljavanja dece da pojedu celi obrok kako se hrana ne bi bacila”, izjavila je autorka studije Keti Lot, sa univerziteta Minesota.

Ako terate dete da pojede sve iz tanjira možda će biti gojazno

U 50-im godinama prošlog veka konzumiranje celog obroka značilo je nešto drugo nego danas. Porcije hrane su postale veće s vremenom, a ako decu potstičete da se oslanjaju na količinu hrane koja je još ispred njih, neće prepoznati unutrašnje signale koji im govore da su siti.

Neki stručnjaci veruju kako se opasnost od dečje gojaznosti pogoršava ako roditelji nisu u mogućnosti prosuditi jesu li njihova deca zdrave težine ili ne. Velik broj dece danas ima problema s gojaznošću, a roditelji ponekad ne vide da su njihova deca zdrave težine, ako su u društvu deblje dece.

Ovo istraživanje objavljeno je u paralelno s istraživanjem doktora Brajana Vansinka s njujorškog univerziteta Kornel, koje kaže kako je ključ izbegavanja prejedanja u manjim obrocima.

Prisiljavanje dece da pojedu sve iz tanjira loše utiče na kasnije navike u ishrani

Doktor Vansink proučavao je ponašanje vitkih i debljih osoba na zabavama sa švedskim stolom. Primetio je kako su vitke osobe bile sedam puta sklonije da uzmu manje tanjire te bi prvo proučili što je ponuđeno, a onda su birali svoj obrok.

Mršaviji ljudi više posmatraju koje su namirnice dostupne i na osnovu toga biraju obrok, dok deblje osobe češće uzmu što god je pri ruci, zaključak je njegovog istraživanja.