Foto: Kristafoto/flickr

Šta boji stolicu?

Roditelji brzo primete da je sadržaj u peleni njihove bebe vrlo promenljivih karakteristika – ne samo po boji i konzistenciji, nego i po broju stolica.

To u nekim slučajevima može da ih zabrine, ali se dešava da ih više brine poređenje njihovog iskustva sa iskustvom drugih roditelja…

Dr Ivana Veljić, pedijatar

Prve stolice novorođenčeta se sastoje od mekonijuma. U pitanju je gusta, crno-zelena materija koja se nakuplja u crevima fetusa, a obično se oslobađa u prvih 48 sati od rođenja. Otpočinjanjem hranjenja bebe, mekonijum postepeno biva zamenjen prelaznim stolicama zelenkasto-braon boje, a posle četiri-pet dana mlečnim, žuto-braon (zlatnim) stolicama.

Učestalost stolica se značajno razlikuje i varira od sedam-osam dnevno, do jedne stolice u nekoliko dana! Novorođenčad koja se hrani majčinim mlekom, obično u prvoj nedelji ima učestale stolice ređe konzistencije, da bi se kasnije njihov broj znatno smanjio. Tako može da se desi da stolica izostane sedam, pa čak i po deset dana! Međutim, ako je vaša beba pritom živahna, dobrog apetita i uobičajenog ponašanja – razloga za brigu nema. Ukoliko ste ipak zabrinuti, pre nego što posegnete za suvim šljivama i drugim narodnim lekovima, obratite se vašem pedijatru za savet.

Boja stolice
Ona je «posledica» prisustva žuči, tačnije žutozelenog pigmenta – bilirubina. Reč je o jedinjenju koje nastaje u jetri, i to iz hemoglobina, kao deo normalnog procesa obnavljanja crvenih krvnih zrnaca. Putem žuči, bilirubin se oslobađa u tanko crevo, a zatim stolicom iz organizma. Boja žuči zavisi od koncentracije bilirubina u njoj i varira od svetložute do crno-zelene (ovaj pigment je, inače, «ozloglašen» među mamama u porodilištu, jer od nivoa bilirubina u krvi zavisi intenzitet žutice novorođenčeta, a samim tim i dužina boravka u porodilištu).

Bilirubin podleže nizu hemijskih promena pri prolasku kroz creva, menjajući svoju boju od zelene, preko žute do braon, tako da boja stolice varira i u zavisnosti od brzine pražnjenja creva. Što se brže prazne creva (proliv na primer), stolica je sve više žuto-zelena, ili u potpunosti zelena.
Na boju stolice može da utiče i hrana. Tako zeleno povrće (spanać, zelje…) boji stolicu u zeleno, dok joj cvekla daje crveni ton. Tu su i druge «prehrambene boje», a neki lekovi – gvožđe, na primer, ili bizmut, stolici daju crnu boju…

U kojim situacijama može da se javi zelena stolica?
Zelena stolica je najčešće posledica ubrzanog pražnjenja creva, odnosno proliva. Međutim, i zdravo odojče može da ima više stolica dnevno, koje mogu da budu i tečne. Stoga, da bismo stolicu proglasili prolivom, mora da dođe ili do povećanja broja stolica u odnosu na normalan broj (jedan ipo ili dva puta), ili do značajne promene u sastavu i gustini stolice.
Uzroci proliva mogu da budu različiti:

● Crevne infekcije
Znatno su češće kod beba na mlečnoj formuli nego kod beba koje sisaju, zato što je majčino mleko bakteriološki ispravno, čuva se u optimalnim uslovima i sadrži različite odbrambene faktore – antitela i enzime, koji snažno deluju protiv «uljeza». Za razliku od ovog sistema, u lancu spravljanja obroka od mlečne formule može da «zakaže» nekoliko «karika»: čovek (kao potencijalni rezervoar infekcije), neispravne namirnice (voda, mlečna formula – mada retko), neadekvatno čuvanje pripremljenog obroka… Jedan od najvećih nedostataka mlečnih formula u odnosu na ishranu majčinim mlekom jeste i nedostatak faktora koji stimulišu imunitet bebe.

U zavisnosti od prouzrokovača, prolivi mogu da budu posledica virusnih infekcija (najčešće infekcija Rotavirusom u jesenjem i zimskom periodu), bakterijskih infekcija (Ešerihija koli, Salmonela…), parazitarnih infekcija… Osim dijareje, u slučaju ovih infekcija je obično prisutna i povišena temperatura i povraćanje, što povećava rizik od dehidracije bebe, odnosno od narušavanja ravnoteže vode i soli (elektrolita).

● Preosetljivost na hranu
Moguća je preosetljivost na određene namirnice ili njihove sastojke. Reakcija svakog organizma je drugačija i može da se kreće od nešto težeg varenja određenog tipa namirnica (netolerancija mlečnog šećera – laktoze), pa sve do prave alergijske reakcije (najčešće alergija na proteine kravljeg mleka). Ovakve reakcije se javljaju obično tek po uvođenju nemlečne ishrane odojčetu, zbog čega se preporučuje uvođenje jedne po jedne namirnice u razmaku od četiri-pet dana, dok se kravlje mleko ne preporučuje pre navršene prve godine života. Neke namirnice (na primer: sok od jabuke, kruške ili višnje) mogu da dovedu do proliva, zbog velikog sadržaja šećera (sorbitola), a ne zbog preosetljivosti organizma na njih.

● Upotreba antibiotika
Osim «loših», ubijaju i «dobre» crevne bakterije, što značajno pogoršava varenje.

● Stolice gladi
Kada vide zelenu stolicu, roditelji prvo pomisle da je njihovo dete gladno. Ali, treba znati da takve stolice mogu da se jave tek nakon nekoliko dana «vodene dijete», dakle ako dete ne uzima nikakvu hranu. Onda su ove stolice sluzave, oskudne i lepljive.

● Hronična oboljenja
Na primer, ulcerozni kolitis, Kronova bolest i druga oboljenja koja se retko ispoljavaju u uzrastu novorođenčeta i odojčeta.

Kako možete da pomognete vašem detetu?
Pre svega, razmislite o uzroku, isključite sumnjive namirnice iz ishrane, obustavite unos mlečnih proizvoda, osim jogurta (i dojenja!), dajte detetu češće a manje obroke (najbolje je da dajete banane, pirinač, tost hleb, pire od jabuke…), što više tečnosti (takođe u malim porcijama)… Na tržištu postoje gotovi praškovi za pripremanje rastvora kojim se nadoknađuje tečnost, ali zbog specifičnosti dečjeg organizma savetujemo da se pri njihovom izboru konsultujete sa vašim pedijatrom.

Od velike pomoći mogu da budu i, poslednjih godina vrlo popularni preparati – probiotici, koji sadrže «dobre» crevne bakterije (najčešće rod Lactobacillus ili Bifidobacterium). Probiotici pomažu obnavljanje crevne flore oštećene «agresijom» drugih mikroorganizama ili antibioticima. Studije su pokazale da su veoma korisni i u slučajevima preosetljivosti na hranu, jer pomažu obnavljanje crevne barijere, što sprečava alergene iz hrane da ulaze u krvotok. Bebe koje sisaju, imaju veći broj «dobrih» bakterija, a u poslednje vreme su dostupne i mlečne formule u koje je dodat probiotik. To je u znatnoj meri smanjilo učestalost crevnih infekcija kod odojčadi na mlečnoj formuli.

NIPOŠTO NEMOJTE da detetu dajete lekove za zaustavljanje proliva ili povraćanja, čak i ako su vama pomogli!

Kada je potrebno da se obratite pedijatru?
UVEK kada je u pitanju novorođenče (bez obzira na kliničku sliku), zatim u slučaju lošeg opšteg stanja deteta, visoke temperature, čestog povraćanja i proliva, izražene malaksalosti i pospanosti deteta, bola u stomaku, ako primetite u stolici krv ili sluz, ako stolica postane crna… Pedijatru treba da se obratite i ako vaše dete nema izražene tegobe, ali primetite da ne napreduje u težini.